Sažetak istraživanja u prekograničnom području

Anketiranje je provedeno na području Dubrovačko- neretvanske županije u Hrvatskoj te području crnogorske obale, tj. u šest primorskih gradova (Herceg Novi, Tivat, Kotor, Budva, Bar, Ulcinj) i Cetinju. Istraživanje je usmjereno na tri skupine ispitanika: turisti, predstavnici profitnog (turističkog) sektora i s predstavnicima neprofitnog sektora. 

 

Osobnim kontaktom i elektroničkim putem u Dubrovačko- neretvanskoj županiji metodom ankete, anketirano je 20 tak neprofitnih organizacija i turističkih agencija. Anketiranje je provedeno u jeku turističke sezone pa je odaziv odnosno broj popunjenih anketa relativno  malen te se potencijalne sudionika dodatno animiralo, odnosno upoznalo s projektnom idejom direktnim kontaktom.

 

Najveći broj odgovora dobiveno je od neprofitnih organizacija koje se bave djecom i mladima, sve anketirane organizacije uključuju volontere. Evidentirana je potreba u razvoju volonterskog menadžmenta, društvenom poduzetništvu, a volonturizam vide kao mogućnost za samofinanciranje organizacija. Istraživanje među turistima na području Crne Gore Turisti izvršeno je u tijekom srpnja i kolovoza 2016., slučajnim odabirom i neposrednim kontaktom, vodeći računa o približnom istom broju muškaraca i žena, te starosnoj dobi. Ispitano je ukupno 574 turista. 

 

Rezultati su pokazali da je 39,5% ispitanika prvi put u Crnoj Gori, a da je 70,9% posjetilo više od jednog grada. 40, 6% turista je smješteno u privatnom smještaju, 15% u hostelima, 14,6% u hotelima, dok 11, 1% posjeduju nekretnine. 26, 7% turista se odlučilo da dođe u Crnu Goru zbog prirode, 24,6% zbog pozitivnog prijašnjeg iskustva, 22,8% zbog pristupačnih cijena, 21,6% zbog preporuke prijatelja. Kulturna dobra i znamenitosti je posjetilo 68,6% njih, a izdvojili su: stare dijelove primorskih općina, karnevale, Nacionalne parkove, Mauzolej, manastire i razne vjerske objekte kao što su Cetinjski Manastir i Ostrog. Većina turista je upoznata s kulturnim manifestacijama u gradu, a kao izvor informacija navode Internet. Na pitanje da li bi odvojili nekoliko sati da dobrovoljno sudjeluju u lokalnoj akciji i time dobiju priliku da posjete neki drugi dio Crne Gore, 46, 7% ispitanika je dalo potvrdan odgovor. 

 

Od lipnja do prosinca, ispitivani su predstavnici profitnog sektora direktnim kontaktom tj. metodom intervjua. Obuhvaćeni su turistički vodiči, turističke agencije, hoteli, hosteli, kampovi i turističke organizacije gradova. Ukupno je ispitano 132 ispitanika. Od svih ispitanih 87,9% se bavi pružanjem usluga, direktnim kontaktom s turistima 72,7% a 37,9% organiziranjem turističkih tura.  95, 5% ispitanika smatra da je koncept volonterskog turizma (volonturizma) primjenljiv u Crnoj Gori, a 34, 1% njih ima programe aktivnog turizma, najčešće: kajaking, rafting, zipline, traking, biciklističke ture, hiking, planinarenje itd. S konceptom volonturizma nije upoznato 82, 6% ispitanika u ovom sektoru. Njih 87,1% smatra da bi koncept volonturizma bio dobro prihvaćen od strane turista koji bi time dobili priliku da posjete neki drugi dio Crne Gore. Smatraju da je takva ideja bliža turistima Zapadne Europe i Amerike, koji posjeduju kulturu volontiranja, dok turistima iz regije to ne bi bilo toliko interesantno. Blagonakloni su ideji jer se protive konceptu masovnog turizma koji je u Crnoj Gori aktualan a dugoročno donosi negativne posljedice. 

 

Treću grupu ispitanika su činili predstavnici neprofitnog sektora – organizacije civilnog društva, kulturno umjetnička društva, planinarska društva, izviđački odredi i slično. Ukupno je ispitano  51 osoba. Na lokalnoj razini djeluje njih 82,4%, nacionalnom 47,1%, regionalnom 56,9% a međunarodnom 39,2%. U svoj rad njih 94,1% uključuje volontere, a njihov broj se uglavnom kreće od 3 do 20. 78,4% organizacija nema razvijen program i način rada s volonterima, a 82,4% nema ni osobu koje za to zadužena. Na organiziran način s volonterima se želi baviti 92,2% organizacija, a 90,2% se vidi aktivnima u turizmu. Koncept volonturizma primjenljivim za Crnu Goru vidi 98% ispitanika. S konceptom volonturizma je upoznato njih 23, 5%, a 96,5% smatra da bi turisti odvojili dio svog vremena kako bi sudjelovali u volonterskim akcijama. Za razvijanje volonturističkih programa je zainteresirano je 88,2% ispitanika. 

 

Iz istraživanja se može zaključiti da je veliki broj turista zainteresiran za dodatne sadržaje tijekom odmora.  Volonturizam je prilika da se putem direktnog socijalnog kontakta bolje upozna kultura i čari zajedničke prekogranične regije te postane alternativa masovnom turizmu.